Život, posao i COVID-19: prvi rezultati – travanj 2020.

U zemljama najteže pogođenima pandemijom vidljiv je najjači utjecaj na dobrobit stanovnika. Rezultati iz nekih zemalja naročito su iznenađujući. Primjerice, zadovoljstvo životom u Francuskoj trenutačno je na najnižoj razini u usporedbi s istraživanjima provedenima prije krize.

Više od polovine stanovnika Europe zabrinuto je za svoju budućnost zbog krize izazvane COVID-om 19, a samo je 45 % njih optimistično. Za razliku od istraživanja provedenih prije pandemije, optimizam u Francuskoj, Belgiji, Italiji i Grčkoj pao je na razine ispod prosjeka EU-a.

Stanovnici Europe iskazuju dramatično niske razine povjerenja u Europsku uniju i svoje nacionalne vlade, posebno u nekoliko tradicionalno proeuropskih država članica kao što su Francuska, Italija i Španjolska , zbog čega se nameću temeljna pitanja o percepciji djelovanja EU-a tijekom krize.

Više od četvrtine ispitanika diljem EU-a izjavilo je da su privremeno (23 %) ili trajno (5 %) izgubili posao , pri čemu su najteže pogođeni mladi muškarci. Osim toga, polovina zaposlenih u Europi radi smanjeni broj radnih sati, posebno u Rumunjskoj, Italiji, Francuskoj, Grčkoj i na Cipru. Nordijske zemlje prijavile su najmanji broj mjera skraćivanja radnog vremena.

Gotovo 40 % Europljana izjavilo je da im je financijska situacija nepovoljnija nego prije pandemije, a taj je postotak dvostruko veći od onog iskazanog u istraživanjima prije krize. Blizu polovine ispitanika izjavilo je da njihove obitelji ne mogu spojiti kraj s krajem, a više od polovine da ne mogu očuvati postojeći životni standard ako ostanu bez prihoda duže od tri mjeseca. Stanje je još dramatičnije za tri četvrtine nezaposlenih, koji ne mogu financijski izdržati duže od tri mjeseca, a 82 % njih izjavilo je da njihove obitelji teško spajaju kraj s krajem.