Industrial relations and social dialogue
Socijalni dijalog i kolektivno pregovaranje u bolničkom sektoru tijekom pandemije bolesti COVID-19
Published:
01 December 2022
Research report
Abstract
U ovom se izvješću analizira uloga socijalnog dijaloga i kolektivnog pregovaranja u rješavanju izazova u bolničkom sektoru koji su nastali ili se pogoršali zbog pandemije bolesti COVID-19. Također se istražuje jesu li postojeći socijalni dijalog i postupci kolektivnog pregovaranja na nacionalnoj razini prilagođeni rješavanju tih novih izazova. Istraživanje je uključivalo i pregled literature kako bi se kontekstualizirala strukturna obilježja bolničkog sektora i analizu političkih inicijativa za upravljanje krizom provedenih u 27 država članica EU-a i Norveškoj. Nalazi upućuju na to da su se stupanj i način uključenosti socijalnih partnera u odgovor na pandemiju razlikovale diljem Europe. Socijalni dijalog i kolektivno pregovaranje imali su istaknutu ulogu u nekim zemljama, dok je u drugima uključenost socijalnih partnera bila slabija. Iako nisu utvrđene nikakve bitne promjene u institucijama i procesima socijalnog dijaloga, opseg pitanja kojima se bave proširio se izvan tradicionalnih područja uvjeta zaposlenja i radnih uvjeta.
Key findings
U zemljama s dugogodišnjom tradicijom suradnje između socijalnih partnera socijalni dijalog i kolektivno pregovaranje imali su istaknutu ulogu u rješavanju nekih izazova koje je pandemija bolesti COVID-19 nametnula u bolničkom sektoru. Pregovori između socijalnih partnera bili su ključni za, među ostalim, postizanje dogovora o promjenama u organizaciji rada koje su bile potrebne za rješavanje zdravstvene krize i za uspješnu raspodjelu dodatnih financijskih sredstava i resursa.
Tijekom krize uzrokovane bolešću COVID-19 socijalni dijalog i kolektivno pregovaranje pokazali su se neophodnima u pronalaženju rješenja za izazove u bolničkom sektoru u nekim zemljama u kojima obično nemaju istaknutu ulogu. Primjerice, u Bugarskoj, Cipru, Češkoj, Estoniji i Malti bitno je ojačao socijalni dijalog u bolničkom sektoru. S druge strane, u zemljama koje su bile najviše pogođene mjerama štednje u zdravstvenom sektoru nakon financijske krize 2007. – 2008., odnosno u Grčkoj, Portugalu i Španjolskoj, i čiji se zdravstveni sustavi nisu u potpunosti oporavili od smanjenja broja osoblja i zamrzavanja plaća u tom razdoblju, vlade su provele zakonodavstvo bez sudjelovanja socijalnih partnera, čija je uloga u upravljanju cjelokupnim odgovorom bila ograničena.
Tijekom pandemije socijalni partneri u bolničkom sektoru bavili su se temama koje nadilaze tradicionalna pitanja plaće i radnog vremena. Potreba za osiguranjem potrebne radne snage u bolnicama često je zahtijevala njihovo sudjelovanje u prilagodbi praksi organizacije rada i preraspodjeli osoblja te u drugim mjerama povezanima sa zaštitom zdravlja i sigurnošću osoblja.
Pandemija je pogoršala postojeći manjak osoblja, što će i vjerojatno dovesti do veće međunarodne konkurencije u zapošljavanju zdravstvenih radnika. Među socijalnim partnerima u tom sektoru raste zabrinutost zbog učinka koji visoke razine stresa i radnog opterećenja mogu imati na zadržavanje osoblja jer su ti čimbenici često povezani s namjerama radnika da napuste sektor.
Rezultati pokazuju da su socijalni dijalog i kolektivno pregovaranje imali istaknutu ulogu u rješavanju izazova s kojima se suočavao bolnički sektor tijekom pandemije bolesti COVID-19, odgovori su bili bolji i brži. To jasno pokazuje da su socijalni dijalog i kolektivno pregovaranje koji dobro funkcioniraju ključni za snažan bolnički sektor i da mogu povećati pripravnost EU-a za moguće buduće zdravstvene krize.
The report contains the following lists of tables and figures.
List of tables
- Table 1: Distribution of social dialogue and collective bargaining practices, by type of social partner involvement and issues covered
- Table 2: Bargaining level of pay initiatives addressed in social dialogue and collective bargaining rounds
- Table 3: Summary of major developments in social dialogue and collective bargaining in the hospital sector during the COVID-19 pandemic in different industrial democracy clusters
List of figures
- Figure 1: Change in employment in the hospital sector (%), EU Member States, 2015–2020
- Figure 2: Share of hospital employment out of total employment (%), EU Member States and the United Kingdom, 2015 and 2020
- Figure 3: Breakdown of hospital doctors by gender (%), EU Member States and Norway, 2019
- Figure 4: Breakdown of hospital doctors by age (%), EU Member States and Norway, 2019
- Figure 5: Ratio of nurses and midwives to doctors in hospitals (full-time equivalents), EU Member States, Norway and the United Kingdom, 2019 or most recent data available
- Figure 6: Share of temporary employment in hospital sector and total employment (%), EU Member States, 2020
- Figure 7: Share of part-time employment in hospital sector and total employment (%), EU Member States, 2020
- Figure 8: Share of foreign-trained doctors in country (%), EU Member States, Norway and the United Kingdom, 2019
- Figure 9: Share of foreign-trained nurses in country (%), EU Member States, Norway and the United Kingdom, 2019
- Figure 10: Distribution of hospital beds (%), by type of ownership, EU Member States, 2019
- Figure 11: Remuneration of nurses and doctors (salary ratio to national average wage), EU Member States, Norway and the United Kingdom, 2019
- Figure 12: Wages of hospital nurses and specialists in selected central and eastern European countries, 2010–2019
- Figure 13: Wages of hospital nurses and specialists in Greece, Ireland, Italy, Portugal and Spain, 2010–2019
- Number of pages
-
52
- Reference nº
-
EF21030
- ISBN
-
978-92-897-2296-4
- Catalogue nº
-
TJ-05-22-381-EN-N
- DOI
-
10.2806/660968
- Permalink
Cite this publication
Eurofound (2022), Social dialogue and collective bargaining in the hospital sector during the COVID-19 pandemic, Publications Office of the European Union, Luxembourg.
Related publications
Publication series
