Industrial relations and social dialogue
Ukorak s vremenom: Nove prakse i odredbe u kolektivnom pregovaranju
Published:
31 August 2022
Research report
Abstract
U ovom se izvješću analiziraju nedavna kretanja i nove prakse u postupcima i ishodima kolektivnog pregovaranja, uglavnom u privatnom sektoru. Izvješće obuhvaća sustave kolektivnog pregovaranja u 10 država članica EU-a i temelji se na slučajevima utvrđenima kroz razgovore s ključnim dionicima i pregovaračkim stranama na nacionalnoj razini. U njemu se analiziraju učinci pandemije bolesti COVID-19 te gospodarske i socijalne krize koja je uslijedila na dinamiku kolektivnog pregovaranja i kolektivne ugovore. Istražuju se i prakse i inovacije koje su se pojavile kao odgovor na strukturne pokretače kao što su tehnološke promjene, dekarbonizacija i politike za postizanje klimatske neutralnosti te starenje radne snage. U izvješću se procjenjuje sposobnost sustava kolektivnog pregovaranja za prilagodbu strukturnim promjenama u radu, proizvodnji i na tržištu rada, kao i srednjoročni trendovi.
Key findings
Kolektivno pregovaranje ključno je za socijalno tržišno gospodarstvo EU-a i može imati važnu ulogu u prilagodbi gospodarstva promjenama. To je posebno važno za dugoročne izazove kao što su digitalna transformacija, starenje radne snage i klimatske promjene, pri čemu kolektivno pregovaranje ima snažan potencijal za stvaranje inovativnih praksi i odredbi u pregovorima između poslodavaca i predstavnika radnika.
Rezultati pokazuju da su inovacije u kolektivnom pregovaranju u pravilu postupne i ograničene te uglavnom uključuju ažuriranje procesa i tema kao odgovor na promjene. Stoga postoji potencijal da socijalni partneri iskoriste kolektivno pregovaranje za razvijanje novih praksi.
Digitalna tranzicija jedan je od najvažnijih pokretača promjena u kolektivnom pregovaranju, pri čemu se odredbe kojima se uređuje rad na daljinu sada u velikoj mjeri provode, a one koje se odnose na primjenu tehnologije na radnom mjestu postaju sve uobičajenije.
Budući da tehnološke promjene izravno utječu na vještine i zahtjeve povezane s radnim mjestom, kolektivno pregovaranje sve se više bavi prekvalifikacijom s pomoću politika osposobljavanja. U nekim slučajevima u okviru kolektivnog pregovaranja predviđa se buduća reorganizacija i ublažavanje učinka gubitka radnih mjesta. Odredbe se odnose i na rješavanje problema nedostatka radne snage, koji postaju sve češći.
Snažne institucije, kvalificirani dionici i zajednička predodžba o izazovima u sektoru ili poduzeću ključni su za omogućavanje inovativnih praksi i odredbi u kolektivnom pregovaranju. Posebno je važna dosadašnja suradnja, koja se odražava u mogućnosti sklapanja kolektivnih ugovora.
The report contains the following tables and graph.
- Table 1: Collective bargaining systems included in the study, grouped by predominant level
- Table 2: A typology of emerging practices and provisions linked to drivers of change in collective agreements
- Figure 1: Estimated collective bargaining coverage (%) and predominant level of agreements, EU27, 2019
- Number of pages
-
44
- Reference nº
-
EF21046
- ISBN
-
978-92-897-2270-4
- Catalogue nº
-
TJ-03-22-015-EN-N
- DOI
-
10.2806/279880
- Permalink
Cite this publication
Eurofound (2022), Moving with the times: Emerging practices and provisions in collective bargaining, Publications Office of the European Union, Luxembourg.