Skoči na glavni sadržaj
Abstract

Pitanje nepristupačnosti cijena stanovanja izaziva veliku zabrinutost u EU-u. Ona je uzrok beskućništvu, nesigurnosti stanovanja, financijskom opterećenju i neprimjerenim uvjetima stanovanja. Osim toga, ona je razlog zbog kojega mladi ljudi ne napuštaju roditeljski dom. Svi ti problemi negativno utječu na zdravlje i dobrobit ljudi, stvaraju nejednakosti u pogledu životnih uvjeta i mogućnosti, uzrokuju troškove zdravstvene skrbi, smanjuju produktivnost i nanose štetu okolišu. Najmoprimci na privatnom tržištu suočeni su s izuzetno velikim porastom troškova stanovanja, a vlasnici sa stambenim hipotekarnim kreditima izloženi su riziku od povećanja kamatnih stopa. Osim toga, mnogi vlasnici bez stambenih hipotekarnih kredita, posebno u postkomunističkim i južnoeuropskim zemljama, žive u siromaštvu i neprimjerenim uvjetima stanovanja. Kriza izazvana porastom troškova života utječe na ljude bez obzira na njihov stambeni status. Subvencije za socijalne stanove i najamninu pomažu mnogima, ali kapaciteti se razlikuju među pojedinim zemljama i unutar njih. Osim toga, iz tih mjera isključene su određene skupine u ranjivom položaju i one ne dopiru do svih koji na njih imaju pravo. U tri četvrtine država članica pokrenute su inicijative „Housing First” (Stanovanje na prvom mjestu), u okviru kojih se osigurava smještaj za beskućnike, ali te su inicijative uglavnom skromnog opsega. U ovom se izvješću opisuju problemi stanovanja u EU-u i politike kojima se oni nastoje otkloniti, a temelji se na Eurofoundovoj internetskoj anketi „Život, rad i COVID-19”, statističkim podatcima Europske unije o dohotku i životnim uvjetima te na doprinosima Eurofoundove mreže dopisnika.

Key findings

Potpore za stanovanje, kao što su subvencije za socijalne stanove i najamninu, doprinose većoj otpornosti i socijalnoj zaštiti mnogih osoba u EU-u. Izuzetno je važno da tvorci politika uzmu u obzir koristi takvih potpora pri oblikovanju reformi socijalnih naknada s obzirom na to da naknade za stanovanje mogu pružiti neposrednu zaštitu u novonastalim krizama ako su utvrđene na temelju stvarnih troškova stanovanja, uključujući troškove energije, i na temelju prihoda.

Isto tako, važno je da se stambenim politikama čiji je cilj poboljšanje pristupačnosti cijena stanovanja neželjeno ne povećavaju nejednakosti. Politike za poboljšanje pristupačnosti cijene stanovanja mogu imati složene učinke, pa se njima možda neće uvijek poboljšati pristup stanovanju i unaprijediti kvaliteta života. Na primjer, posljedica isplate naknada za stanovanje može biti povećanje najamnina i kupovnih cijena, dok potpore za stjecanje vlasništva često više koriste osobama s višim prihodima nego onima s nižim prihodima. Osim toga, njima se često potiče stanovništvo na podizanje stambenih hipotekarnih kredita koje kasnije ne mogu otplaćivati.

Odlučujuće je da tvorci politika uzmu u obzir sve skupine u ranjivom položaju, bez obzira na njihov stambeni status. Na primjer, podatci pokazuju da 46 % najmoprimaca na privatnom tržištu najma nekretnina osjeća opasnost da će u sljedeća tri mjeseca morati napustiti svoj dom jer si ga više ne mogu priuštiti, a u većini zemalja u kojima više od polovice stanovništva ima u vlasništvu nekretninu neopterećenu hipotekom, otprilike četvrtina stanovništva i dalje je izložena riziku od siromaštva.

Politike u okviru inicijative „Housing First” (Stanovanje na prvom mjestu) uglavnom su se pokazale uspješnima u sprječavanju beskućništva i trebalo bi ih proširiti na cijelom području EU-a. Najvažnije je da stanovanje bude neovisno i stabilno te da korištenje socijalnih potpora ne bude preduvjet zajamčenog pristupa stanovanju.

Financijska sredstva za poboljšanje energetske učinkovitosti domova trebaju doprijeti do skupina s niskim prihodima i zaštititi ih od budućih povećanja cijena energije. Rezultati pokazuju da je 28 % ljudi u EU-u očekivalo da će imati poteškoća s plaćanjem režija. Kad je riječ o korisnicima socijalnih stanova i vlasnicima nekretnina, bez hipoteke, u donjoj polovici ljestvice raspodjele dohotka, taj udio iznosio je čak 36 %, pri čemu mnogi ne mogu održavati odgovarajuću temperaturu u svojim domovima. Stoga je neophodno uzeti u obzir sadašnje i buduće potrebe stanara ako se želi poboljšati kvaliteta stanovanja.

The report contains the following table and figures.

  • Table 1: Examples of Housing First-inspired policies and initiatives in EU Member States
  • Figure 1: A framework for housing affordability and problems
  • Figure 2: Distribution of population by type of tenure, EU Member States, 2020 (%)
  • Figure 3: Distribution of population by dwelling type, EU Member States, 2020 (%)
  • Figure 4: Housing costs, EU Member States, 2010 and 2019 (monthly purchasing power standard)
  • Figure 5: Housing costs: Rents, prices and interest rates, EU27, 2005–2023 (indexed, January 2005=100)
  • Figure 6: Housing costs: Maintenance, services and utilities, EU27, 2005–2023 (indexed, January 2005=100)
  • Figure 7: People aged 25–34 living with their parents in 2019 and change since 2010, EU Member States (%)
  • Figure 8: Likelihood of needing to leave accommodation within the next three months, EU Member States, 2020–2022 (%)
  • Figure 9: Likelihood of facing difficulties paying for utilities in the next three months, EU Member States, 2022 (%)
  • Figure 10: Housing costs as a proportion of income by type of tenure, 2019 (%), and change in tenant–owner gap since 2010 (percentage points), EU Member States
  • Figure 11: Homeowners without a mortgage who are at risk of poverty, in EU Member States with highest rates of ownership without a mortgage, 2020 (%)
  • Figure 12: Ability to make ends meet, by proportion of income spent on housing, EU27, 2019 (%)
  • Figure 13: People reporting problems with accommodation, by type of accommodation and rural or urban area, EU27, 2022 (%)
  • Figure 14: People reporting problems with accommodation, by type of tenure, EU27, 2022 (%)
  • Figure 15: People reporting problems with the local area, by degree of urbanisation, EU27, 2022 (%)
  • Figure 16: Changes in perceived importance of accommodation attributes during the pandemic, EU27, 2022 (%)
  • Figure 17: Changes in perceived importance of local area attributes during the pandemic, EU27, 2022 (%)
Number of pages
84
Reference nº
EF22024
ISBN
978-92-897-2328-2
Catalogue nº
TJ-04-23-499-EN-N
DOI
10.2806/715002
Permalink

Cite this publication

Disclaimer

When freely submitting your request, you are consenting Eurofound in handling your personal data to reply to you. Your request will be handled in accordance with the provisions of Regulation (EU) 2018/1725 of the European Parliament and of the Council of 23 October 2018 on the protection of natural persons with regard to the processing of personal data by the Union institutions, bodies, offices and agencies and on the free movement of such data. More information, please read the Data Protection Notice.