Aspekt kvalitete radnih mjesta u klimatskim promjenama

Javascript is disabled in your browser. Please, enable it for a better user experience.

Authors

Tina Weber

Jorge Cabrita

Abstract

Klimatske će promjene na mnogo načina utjecati na radnike: nesigurnost radnih mjesta, promjene u radnim zadatcima i odgovornostima te promjene na radnim mjestima koje mogu uključivati različite radne prakse i razvoj novih aktivnosti i proizvoda. Rizici od klimatskih promjena povezani su s povećanom izloženošću opasnostima, što dovodi do nižih standarda kvalitete radnih mjesta, gubitka produktivnosti i veće nesigurnosti radnih mjesta i rada. Gotovo polovica radnika u EU-u iskusit će velike promjene u svojim radnim zadatcima tijekom prilagodbe gospodarstava klimatskim promjenama i provedbi strategija za ublažavanje klimatskih promjena. Osim toga, rad će se vjerojatno promijeniti kao rezultat odgovora poduzeća na klimatske promjene. Te promjene u vezi s radom, iako povećavaju ranjivost nekih radnika, nude mogućnosti za poboljšanje pojedinih dimenzija kvalitete rada. U ovom se izvješću opisuje složeni odnos između kvalitete radnog mjesta i klimatskih promjena, uključujući implikacije zelenih zadataka u odabranim sektorima.

Job quality side of climate change

English (1.92 MB - PDF)

Key messages

Izravan utjecaj klimatskih promjena na kvalitetu radnih mjesta nadilazi izloženost toplini i uključuje psihosocijalne rizike, povećano onečišćenje zraka, UV zračenje i ekstremne vremenske uvjete. Posebno su ugroženi radnici u poljoprivredi, ribarstvu, šumarstvu, građevinarstvu, turizmu i hitnim službama.

Zelena tranzicija izravno će utjecati na 40 % radnika u EU-u. Kvaliteta radnih mjesta razlikuje se u „zelenim zanimanjima”, pri čemu su neka radna mjesta opisana kao naporna, pri čemu negativni aspekti posla nadmašuju pozitivne. Više pozornosti trebalo bi posvetiti utjecaju zelene tranzicije na kvalitetu radnih mjesta, dok bi mjere politike trebale biti usmjerene na povećanje kvalitete radnih mjesta.

Na radnim mjestima sektora koji su najviše pogođeni klimatskim promjenama dominiraju muškarci i velik broj sezonskih radnika, radnika migranata i samozaposlenih radnika, koji često nemaju zakonodavnu zaštitu i obično imaju nižu razinu sindikalne organizacije i zastupljenosti na radnom mjestu.

Sektorski pristup praćenju i poboljšanju kvalitete radnih mjesta ključan je jer se sektori suočavaju s višestrukim izravnim i neizravnim utjecajima klimatskih promjena. Radnici u najpogođenijim sektorima trebali bi dobiti prioritetnu podršku za obnovu vještina i prelazak s jednog radnog mjesta na drugo. Potrebna je detaljnija analiza posljedica za druge sektore. Pojedinačna poduzeća i prakse mogu pridonijeti rješavanju problema klimatskih promjena i njihovih posljedica na kvalitetu radnih mjesta.

Kako bismo smanjili rizike za radnike, potrebno nam je više znanja i inovativnih rješenja. Istraživanja o učincima klimatskih promjena na radnike i radna mjesta još su uvijek neujednačena. Budući da su klimatske promjene dinamičan proces, potrebno je praćenje kvalitete zelenih radnih mjesta i onih koji su najviše izloženi rizicima povezanima s klimatskim promjenama.

Executive summary

Klimatske promjene znatno će utjecati ne samo na životne uvjete, već i na europska tržišta rada, radne uvjete i kvalitetu radnih mjesta. Kako bi se razumjele posljedice klimatskih promjena na radni vijek, važno je razlikovati njihov izravni učinak i utjecaj politika povezanih s klimatskim promjenama.

Cilj je ovog izvješća doprinijeti raspravi proučavanjem istraživanja i rasprava (na nacionalnoj razini) o utjecaju klimatskih promjena i uništavanja okoliša na kvalitetu radnih mjesta, posebno u zanimanjima na koja bi moglo utjecati ozelenjivanje.

Kontekst politike

Politike EU-a o klimatskim promjenama nisu nove, ali ambicije politika i politike ublažavanja usmjerene na smanjenje emisija stakleničkih plinova znatno su se povećale i kombiniraju se s financijskim ulaganjima za potporu zelenoj tranziciji i strategiji rasta. Europska unija obvezala se na niz ciljeva i povezanih mjera politike u okviru europskog zelenog plana donesenog 2019. Njima se EU nastoji preobraziti u moderno i konkurentno gospodarstvo s učinkovitim iskorištavanjem resursa na temelju obvezujućeg cilja postizanja ugljične neutralnosti do 2050. Kao međukorak EU je povećao svoje klimatske ambicije za 2030. i obvezao se na smanjenje emisija za najmanje 55 % do 2030. u okviru paketa „Spremni za 55 %”. Kako bi se zakonodavstvo uskladilo s tim ambicijama, u srpnju 2021. stupila je na snagu nova uredba zvana Europski zakon o klimi. Tom se uredbom jačaju ciljevi smanjenja emisija za zgrade, promet, poljoprivredu, gospodarenje otpadom te mala i srednja poduzeća i zahtijeva se restrukturiranje automobilske industrije i energetskog sektora kako bi se, među ostalim, postigli klimatski ciljevi. Europski zeleni plan apsorbirat će trećinu ulaganja u iznosu od 1,8 bilijuna EUR iz paketa za oporavak NextGenerationEU.

Kako bi podržao cilj europskog zelenog plana da nitko ne bude zapostavljen, Europska komisija uvela je 2020. mehanizam za pravednu tranziciju. Njegov je cilj poduprijeti regije i ljude koji su najteže pogođeni tranzicijom prema klimatskoj neutralnosti, uz financijsku pomoć u iznosu od 19,2 milijarde EUR koja će se između 2021. i 2027. dodijeliti za intervencije politike usmjerene na potporu zapošljavanju i diversifikaciju lokalnog gospodarstva. Europska komisija naglasila je važnost socijalnog dijaloga u osmišljavanju i provedbi tih mjera.

S obzirom na golemi utjecaj klimatskih promjena i politike u vezi s klimatskim promjenama na društvo, gospodarstvo i tržište rada, povezana se razmatranja sve više uključuju u druge politike EU-a, kao što su industrijska politika, istraživački okviri, strategije obrazovanja i vještina te europski stup socijalnih prava, koji ima ključnu ulogu u podupiranju tranzicije obrazovanjem, zapošljavanjem te sigurnim i zdravim radnim okruženjima.

Glavni zaključci

Utjecaji klimatskih promjena, kao što su porast temperature, veće onečišćenje zraka i veća učestalost ekstremnih vremenskih uvjeta, imaju vidljive negativne učinke na kvalitetu radnih mjesta i produktivnost radnika. Oni otežavaju rad. Posebno su ugroženi radnici koji mnogo vremena provode na otvorenom (na primjer, u poljoprivredi, ribarstvu, šumarstvu, hortikulturi, građevinarstvu i turizmu) i radnici koji rade sa strojevima za proizvodnju topline. Na radnike u hitnim službama izravno utječu i nepovoljni vremenski uvjeti kao što su šumski požari i poplave.
Na radnim mjestima u tim sektorima dominiraju muškarci i velik broj sezonskih radnika, radnika migranata i samozaposlenih radnika, koji često nemaju zakonodavnu zaštitu i obično imaju nižu razinu sindikalne organizacije i zastupljenosti na radnom mjestu.
Mnogi od tih sektora suočavaju se i s promjenama jer je potrebno prilagoditi metode rada, što može smanjiti sigurnost radnih mjesta i zahtijevati osposobljavanje, prekvalifikaciju ili promjenu radnog mjesta.
Politike u području klimatskih promjena (a posebno politike ublažavanja) trebale bi doprinijeti sektorskim i profesionalnim promjenama, posebno u sektorima koji najviše doprinose emisijama stakleničkih plinova. Analiza podataka iz Europske telefonske ankete o radnim uvjetima potvrđuje da se visoki udjeli radne snage u tim sektorima nalaze među zanimanjima na koja će zelena tranzicija vjerojatno utjecati. Sveukupno se 40 % radnika u EU-u bavi zanimanjima na koja će zelena tranzicija izravno utjecati.
Kad je riječ o kvaliteti radnih mjesta, radna mjesta za kojima će vjerojatno biti veća potražnja (uzgajivači usjeva, stolari i radnici na izolaciji) obično imaju veće zahtjeve na radnom mjestu (kao što su fizički rizici i fizički zahtjevi), ali pritom im nedostaju resursi za obavljanje posla (kao što su društvena potpora, autonomija i pristup osposobljavanju). Nova radna mjesta i ona u nastajanju (na primjer kupci, voditelji planiranja politika i inženjeri za otpadne vode) pokazuju najpozitivniju ravnotežu između zahtjeva i resursa, a poslovi u području poboljšanih vještina (voditelji gradnje, meteorolozi i tehničari za elektrotehniku) više su usklađeni s prosječnom kvalitetom radnih mjesta u Europi.
Ravnoteža promjena zanimanja, koja dovodi do novih profila radnih mjesta, veće potražnje ili novih zahtjeva u pogledu vještina, razlikuje se među sektorima. Posljedice za kvalitetu radnih mjesta utvrdit će se ne samo na temelju preciznog profila zadataka pojedinih radnih mjesta (uključujući izloženost rizicima povezanima s klimatskim promjenama) i praksi na radnom mjestu, nego i s pomoću mjera koje se poduzimaju kako bi se ublažili učinci klimatskih promjena i načina na koji se zelena tranzicija provodi na svim razinama.
Dok zelena zanimanja utjelovljuju aktivnosti cjeloživotnog učenja kojima će se poduprijeti tranzicija, poduzeća sudjeluju i u djelovanjima i praksama na radnom mjestu kojima se podupire dekarbonizacija. Uključivanje radnika u razvoj i provedbu tih praksi može obogatiti kvalitetu radnih mjesta.

Smjernice politike

Istraživanja o učincima klimatskih promjena na radnike i radna mjesta još su uvijek neujednačena. Potrebno je više znanja i rješenja kako bi se smanjili rizici za radnike.
U EU-u ne postoje jednaki uvjeti u pogledu zaštite radnika od rizika koji su izravno povezani s klimatskim promjenama. Propisi na nacionalnoj razini o radu na vrućini znatno se razlikuju.
Procesi dekarbonizacije utječu na mnoge sektore i nadilaze proizvodnju energije i tešku industriju. Radnici u najpogođenijim sektorima trebali bi dobiti prioritetnu potporu za obnovu vještina i prijelaz s jednog radnog mjesta na drugo. Osim toga, potrebna je detaljnija analiza posljedica za druge sektore, zajedno s pružanjem potpore tim poduzećima i njihovim zaposlenicima.
Potrebno je posvetiti više pozornosti utjecaju zelene tranzicije na kvalitetu radnih mjesta, a potrebna su i sustavnija istraživanja. Potrebno je pratiti kvalitetu zelenih radnih mjesta i onih najizloženijih rizicima od klimatskih promjena (često su to ista radna mjesta) jer su klimatske promjene dinamičan proces. Mjere politike trebale bi biti usmjerene na povećanje kvalitete radnih mjesta.
Razvoj industrijskih strategija i s njima povezanih predviđanja vještina te izrada relevantnog osposobljavanja razvijenog u suradnji sa socijalnim partnerima bit će ključni, posebno ako se želi spriječiti nedostatak vještina i radne snage u ograničavanju napretka prema dekarbonizaciji.

The report contains the following lists of tables and figures.

List of tables

Table 1: Dimensions of job quality and corresponding job demands and resources
Table 2: Impact of the greening of the economy on occupational groups
Table 3: Job demands of greening occupational groups compared with the EU workforce average
Table 4: Job resources of greening occupational groups compared with the EU workforce average
Table 5: Categories of green workplace behaviours

List of figures

Figure 1: Trends in annual temperature across Europe, 1990–2019
Figure 2: Projected changes by 2050 in the frequency of adverse weather events relevant for transport across Europe
Figure 3: Cumulative GHG emissions and employment by economic sector of activity, EU27, 2022 (%)
Figure 4: Job quality index, by greening occupational group, EU27 (%)
Figure 5: Shares of electricity, gas, steam and air conditioning supply in occupations likely to be impacted by greening (%)
Figure 6: Job quality (left) and job demands (right) – Electricity, gas, steam and air-conditioning supply versus EU27 average (%)
Figure 7: Shares of workers in the manufacturing of food and beverages and motor vehicle manufacturing sectors in occupations likely to be impacted by greening (%)
Figure 8: Job quality (left) and job demands (right) – Food and beverages and motor vehicle manufacturing sector versus EU27 average (%)
Figure 9: Shares of agricultural workers in occupations likely to be impacted by greening (%)
Figure 10: Job quality (left) and job demands (right) – Agriculture sector versus EU27 average (%)
Figure 11: Shares of transport workers in occupations likely to be impacted by greening (%)
Figure 12: Job quality (left) and job demands (right) – Transport sector versus EU27 average (%)
Figure 13: Shares of water supply and waste management workers in occupations likely to be impacted by greening (%)
Figure 14: Job quality (left) and job demands (right) – Water supply and waste treatment versus EU27 average (%)
Figure 15: Shares of construction workers in occupations likely to be impacted by greening (%)
Figure 16: Job quality (left) and job demands (right) – Construction versus EU27 average (%)
Figure 17: Shares of hospital and care workers in occupations likely to be impacted by greening (%)
Figure 18: Job quality (left) and job demands (right) – Hospital sector versus EU27 average (%)
Figure 19: Shares of Horeca workers in occupations likely to be impacted by greening (%)
Figure 20: Job quality (left) and job demands (right) – Horeca versus EU27 average (%)

Number of pages: 62

Reference nº: EF23032

ISBN: 978-92-897-2407-4

Catalogue nº: TJ-09-24-361-EN-N

DOI: 10.2806/693002

Permalink: eurofound.link/ef23032

Cite this publication
Eurofound (2024), Job quality side of climate change, Publications Office of the European Union, Luxembourg.