Mladi na zapadnom Balkanu

U ovom se izvješću opisuju zapošljavanje i socijalna situacija mladih na zapadnom Balkanu (Albanija, Bosna i Hercegovina, Kosovo, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Srbija – WB6) te se razmatra zapošljavanje u Turskoj.
 

Naglasak izvješća je na mladima jer je pandemija bolesti COVID-19 posebno teško pogodila tu skupinu. Narušila je kvalitetu i količinu njihova obrazovanja i osposobljavanja, a mnogi su i ostali bez posla. Kao i drugdje, kriza je nerazmjerno utjecala na dobrobit mladih na zapadnom Balkanu i u Turskoj.
 

Kontekst politike

Europska komisija predstavila je 8. studenoga 2023. novi plan rasta za zapadni Balkan. Plan pruža mogućnosti za poticanje socioekonomske konvergencije u regiji i nudi znatnu dodatnu financijsku potporu. Cilj mu je ponuditi neke gospodarske koristi u pretpristupnom razdoblju kako bi se izgradila stabilnija i otpornija gospodarstva i osigurale svakodnevne gospodarske koristi za poduzeća, radnike i potrošače. Plan obuhvaća širok raspon tema koje će pridonijeti poboljšanju položaja mladih na zapadnom Balkanu.
 

Vlade zemalja zapadnog Balkana obvezale su se 2021. da će donijeti, ispitati i uključiti Garanciju za mlade u svoje programe kako bi se riješili dugotrajni problemi nezaposlenosti mladih i rizik od socijalne isključenosti. U tim je zemljama važnost provedbe programa Garancije za mlade, po uzoru na Europsku garanciju za mlade, vidljiva iz dokaza da je većina zemalja koje su tijekom pandemije bolesti COVID-19 provodile mjere za potporu zapošljavanju mladih već imala nacionalnu strategiju za zapošljavanje mladih.
 

Europskim stupom socijalnih prava, donesenim 2017., utvrđeno je 20 načela za usmjeravanje država članica „prema snažnoj socijalnoj Europi koja je pravedna, uključiva i puna mogućnosti”. Taj se stup ostvaruje putem raznolikog skupa paketa politika uz provedbu planova za pravednu tranziciju prema klimatski neutralnom i digitaliziranom društvu.
 

Ključni nalazi – statistički podatci o zapadnom Balkanu i Turskoj

• Stope zaposlenosti mladih u dobi od 15 do 24 godine u cijeloj su regiji niže nego za ukupno radno sposobno stanovništvo (od 15 do 64 godine).
   
• Razlika između razina zaposlenosti mladih i radno sposobnog stanovništva veća je u zemljama zapadnog Balkana nego u Turskoj i Europskoj uniji (EU) u cjelini.
   
• U svih sedam zemalja stopa zaposlenosti mladih žena niža je nego stopa zaposlenosti mladih muškaraca, a taj je trend najizraženiji u Turskoj.
   
• Iako su se ukupne razine nezaposlenosti tijekom posljednjih godina približile prosjeku EU-a, stanje se nije znatno promijenilo za mlade u dobi od 15 do 24 godine, među kojima je nezaposlenost i dalje velik problem.
   
• Navedene zemlje ostvarile su određeni napredak u smanjenju nezaposlenosti mladih, ali je zbog potencijalnih učinaka sve veće neaktivnosti na tržištu rada i sve izraženijih trendova emigracije teško izmjeriti razmjer tog napretka.
   
• Udio mladih u dobi od 15 do 24 godine koji ne rade, nisu u sustavu redovitog obrazovanja te nisu u sustavu obrazovanja odraslih (NEET) znatno se razlikuje među tih sedam zemalja, a kreće se od 13 % u Srbiji do 33 % na Kosovu.
   
• Na Kosovu, u Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji stope pripadnosti skupini NEET znatno su porasle, dok su se u drugim zemljama tijekom vremena smanjile. Turska je ostvarila najveći napredak, iako se mladi u toj zemlji, osobito mlade žene, i dalje suočavaju sa znatnim izazovima.
   
• Puno je veća vjerojatnost da će se na zapadnom Balkanu i u Turskoj na privremeno zapošljavanje odlučiti mladi nego radnici u dobi od 25 do 64 godine.
   
• Samozapošljavanje je, u usporedbi s prosjekom EU-a, znatno izraženije na tržištu rada zapadnog Balkana i Turske.
   

Ključni nalazi – zapadni Balkan u Europskom telefonskom istraživanju o radnim uvjetima iz 2021.

• Zemlje zapadnog Balkana ostvarile su napredak u određenim aspektima kvalitete radnih mjesta. To je vidljivo iz velikog broja mladih ispitanika u Europskom telefonskom istraživanju o radnim uvjetima iz 2021. koji su naveli da su njihova radna mjesta dobro opremljena i manje zahtjevna, a često i bolja od prosjeka EU-a.
   
• Veća je vjerojatnost da će mladi radnici na zapadnom Balkanu dobiti socijalnu potporu na radnom mjestu te su, u većini zemalja, mnogo angažiraniji u poslu koji obavljaju. Unatoč očitim izazovima, čini se da su mladi radnici zadovoljniji i sposobni prilagoditi se promjenama na radnom mjestu.
   
• Regija se i dalje suočava s nekim ključnim problemima, uključujući radno vrijeme. Mnogo veći udio mladih radnika radi više od 48 sati tjedno na zapadnom Balkanu nego u EU-u.
   
• Poslovi koje obavljaju žene obično su bliži krajnjim točkama spektra kvalitete u odnosu na poslove koje obavljaju muškarci. Jedan je od istaknutih problema intenzitet rada – dokazi upućuju na to da mlade žene rade znatno brže od mladih muškaraca. Osim toga, unatoč napretku i dalje su prisutni problemi u pogledu rodne segregacije na radnom mjestu.
   

Ključni nalazi – Albanija, Kosovo i Sjeverna Makedonija u internetskoj anketi „Život, posao i COVID-19” iz 2022.

• Rezultati internetske ankete iz 2022. upućuju na izrazito niske razine mentalne dobrobiti ispitanika u tim trima zemljama zapadnog Balkana, posebno u Albaniji i na Kosovu. Više od polovine ispitanika u dobi od 15 do 29 godina izloženo je riziku od depresije. Mladi ispitanici u tim trima zemljama općenito se češće osjećaju isključeno iz društva i navode da su znatno manje zadovoljni životom u usporedbi sa svojim vršnjacima u EU-u.
   
• Otprilike polovina mladih ispitanika u Sjevernoj Makedoniji osjeća se optimistično, u usporedbi s otprilike četvrtinom mladih ispitanika u Albaniji (25 %) i nešto manje od trećine na Kosovu (31 %). Međutim, samo je 6 % mladih ispitanika u Sjevernoj Makedoniji optimistično u pogledu budućnosti svoje zemlje. U Albaniji je samo oko jedne trećine mladih ispitanika optimistično u pogledu budućnosti svoje zemlje, dok se na Kosovu tako osjeća tek četvrtina mladih ispitanika.
   
• Udio mladih ispitanika koji prijavljuju otežano održavanje ravnoteže između poslovnog i privatnog života u tim trima zemljama znatno je veći od prosjeka EU-a, osobito u Albaniji i na Kosovu. Broj sati koje mladi ispitanici u tim trima zemljama zapadnog Balkana provode brinući se o djeci također je znatno veći od prosjeka njihovih vršnjaka u EU-u.
   
• Velik broj mladih ispitanika suočen je s financijskim poteškoćama, posebno u Albaniji i na Kosovu, a razine u svim trima zemljama znatno su iznad prosjeka EU-a.
   
• Manje je vjerojatno da će ispitanici u dobi od 18 do 29 godina u tim trima zemljama imati pristup mogućnostima obrazovanja i osposobljavanja u usporedbi s njihovim vršnjacima u EU-u.
   
• Vrijednosti većine pokazatelja koje su prijavile mlade žene iz tih triju zemalja gore su od vrijednosti koje su za iste pokazatelje prijavili mladi muškarci iz tih zemalja.
   

Smjernice politike

• Potrebno je osmisliti ciljane mjere aktivnog zapošljavanja za različite skupine mladih, kojima je potreban prilagođeniji i strateški pristup usmjeren na učinkovite politike uključivanja mlade „obeshrabrene” populacije na tržište rada, s posebnim naglaskom na drugim ranjivim skupinama. Garancija za mlade ključna je obveza politike u šest zemalja zapadnog Balkana.
   
• Zemlje bi mogle razmotriti uvođenje ili provedbu dodatnih politika usmjerenih na uključivanje mladih bez završenog visokog obrazovanja na tržište rada.
   
• Zemlje bi trebalo poticati da razviju sustavni pristup profesionalnom usmjeravanju u školama od rane faze obrazovanja. Profesionalno usmjeravanje trebalo bi pomoći svima i djelovati kao preventivna mjera za smanjenje stope napuštanja obrazovanja, poboljšanje akademskih postignuća i stečene razine obrazovanja, olakšavanje prelaska iz obrazovanja na rad i smanjenje stope pripadnosti skupini NEET.
   
• Potrebne su mjere za poticanje poslodavaca da mladima osiguraju dugoročnije sigurno zaposlenje i jačanje pravnih instrumenata za provedbu ugovora o radu na neodređeno vrijeme.
   
• Osim donošenja mjera i poticaja, trebalo bi ojačati socijalni dijalog i partnerstvo kako bi se uklonili temeljni uzroci nezaposlenosti mladih i poboljšali uvjeti zaposlenja.
   
• U mnogim zemljama zapadnog Balkana i Turskoj mladi uvelike preferiraju zapošljavanje u javnom sektoru, koje se smatra sigurnijim i često bolje plaćenim. Zemlje bi trebale poticati otvaranje radnih mjesta i/ili širenje mogućnosti zapošljavanja u privatnom sektoru oporezivanjem i gospodarskim poticajima.
   
• Trebalo bi se razmotriti da se sredstvima u okviru IPA-e koja su usmjerena na određene sektore pruži pomoć kako bi se na radnim mjestima u primarnom sektoru (npr. u poljoprivredi, rudarstvu i šumarstvu) i niskokvalificiranim radnim mjestima u tercijarnom sektoru (npr. u ugostiteljstvu, zdravstvenoj skrbi i maloprodaji) povećalo zadovoljstvo radnika, kao i njihov pristup tržištu, što bi mladima omogućilo da se zaposle na radnim mjestima na kojima mogu primijeniti svoje vještine i znanje.
   
• Činjenica da su stope sudjelovanja mladih na tržištu rada niže od stopa sudjelovanja ukupnog stanovništva pokazuje da je manje vjerojatno da će se mladi zaposliti tijekom obrazovanja i osposobljavanja. Osim toga, mladi iz tih zemalja suočavaju se s većim poteškoćama u pronalaženju posla nakon završetka obrazovanja u usporedbi sa svojim vršnjacima u EU-u. Stanje se može poboljšati promicanjem dostupnosti rada u nepunom radnom vremenu za studente i uvođenjem novih oblika rada.
   
• Potrebno je hitno posvetiti pozornost sudjelovanju mladih žena na tržištu rada. Zemlje bi se trebale usredotočiti na poboljšanje pristupa skrbi za djecu, reformu politika o rodiljnom dopustu i povećanje korištenja prava na očinski dopust kako bi se osigurala uravnoteženost obveza skrbi.
   
• Mnoge mlade žene vjerojatno su se tijekom pandemije u potpunosti povukle s tržišta rada te nisu postale samo nezaposlene, već i neaktivne. Kako bi se izbjegla daljnja marginalizacija ili osiromašenje žena, potrebno je donijeti rodno osjetljive aktivne mjere na tržištu rada kako bi se doprlo do neplaćenih (i često statistički nevidljivih) žena.
   
• Potrebno je poboljšati usluge kojima se omogućuje i olakšava prelazak iz obrazovanja na rad te intenzivnije raditi na razvoju karijere i savjetovanju za mlade koji ulaze na tržište rada.
   
• Potrebne su integriranije mjere politike zapošljavanja i socijalne politike kako bi se povećalo sudjelovanje ranjivih skupina, kao što su žene, mladi iz ruralnih područja te etničke ili druge manjine, na tržištu rada.
   
• Postoji velika potreba za mjerama za poboljšanje mentalne dobrobiti mladih u zemljama zapadnog Balkana, s posebnim naglaskom na pružanju pomoći mladim ženama.
   
• U nekoliko navedenih zemalja potrebno je poboljšati točnost i pravodobnost statističkih podataka o zaposlenosti.