Odlazak u mirovinu s plaćenog posla u dobi od 65 godina, a često i ranije, donedavno je bio norma u EU-u. Dob u kojoj ljudi odlaze u mirovinu razlikuje se u zemljama članicama EU-a, a dobna granica za odlazak u mirovinu sve je viša.
Kad „baby boom” generacija bude odlazila u mirovinu, bit će više radnika koji se povlače s tržišta rada nego onih koji u njega ulaze. Budući da ljudi žive duže, a stopa nataliteta pada diljem Europe, jedan je od prioriteta politike EU-a potaknuti Europljane da ostanu duže radno aktivni kako bi se osigurala održivost mirovinskih sustava i odgovarajuća socijalna zaštita. Posljednjih su godina neke države članice započele podizati dobne granice odlaska u mirovinu (na primjer, Irska će podići državnu dob umirovljenja na 68 godina do 2028., a Njemačka na 67 godina do 2031.) i traže načine poticanja radnika da duže ostanu radno aktivni. Sve više starijih radnika želi duže raditi.
U Bijeloj knjizi o mirovinama objavljenoj 2012. Europska komisija predlaže inicijative za stvaranje okvira kojim bi se starijim radnicima omogućilo da nastave raditi, ako su u mogućnosti, i time uštede više za mirovinu. Isto tako, Komisija je pozvala države članice da smanje razlike u zakonskoj dobi za umirovljenje između muškaraca i žena te da preispitaju dobi za obvezno umirovljenje Komisija je razmotrila sustave umirovljenja za radnike u teškim ili opasnim poslovima u Europi te raspravila o reformama u tijeku i najboljim praksama, uključujući preporuke za države članice EU-a.
Tijekom godina Eurofound je analizirao pitanja povezana s umirovljenjem u zemljama EU-a. Istraživanjima se nastojalo razmotriti mogućnosti prijevremene i progresivne mirovine, kombiniranja rada s djelomičnim umirovljenjem, rada nakon umirovljenja, volontiranja u mirovini te pitanja povezana s mirovinama. Posljednjih godina istraživanja su usmjerena na produženje radnog vijeka u odnosu na sadašnju dob za umirovljenje, kao i na pitanja u vezi s preferencijama u pogledu rada, dohotka i kvalitete života.
Analiza rezultata Eurofoundova trećeg Europskog istraživanja o kvaliteti života istražuje preferencije starijih radnika u pogledu radnog vremena. Rezultati otkrivaju da bi gotovo polovina radnika u dobi od 50 godina i više radije radila manji broj sati, uzimajući u obzir financijske potrebe. Znatan udio umirovljenika koji trenutačno ne rade plaćen posao volio bi raditi barem nekoliko sati tjedno. Istraživanje je analiziralo na koji način pregled karijere na polovini radnog vijeka može pomoći radnicima u razmatranju mogućnosti za ostajanje na radnom mjestu do što kasnije dobi pred umirovljenje.
Trenutačno stariji radnici često napuštaju tržište rada prije zakonske dobi za umirovljenje zbog zdravstvenih problema, invaliditeta i odgovornosti u pogledu skrbi. Velik broj ljudi jednostavno želi raditi manje, usklađujući radno vrijeme sa svojim preferencijama. Jedan od načina motiviranja ljudi i omogućivanja da rade dulje jest olakšati im smanjenje broja radnih sati i istovremeno omogućiti da nadoknade gubitke u dohotku djelomičnom mirovinom ili naknadom. Istraživanje Eurofounda analizira utjecaj takvih sustava djelomičnog umirovljenja.
U mnogim se zemljama starije osobe bave plaćenom djelatnošću nakon dobi za umirovljenje. Eurofoundovo istraživanje o dohotku od rada nakon umirovljenja u EU-u razmatra motive umirovljenika za traženje plaćenog posla i njihove mogućnosti zapošljavanja. Istražuje i strategije poduzeća za zapošljavanje i zadržavanje umirovljenika te ističe nedoumice i prednosti za starije ljude koji se žele baviti plaćenom djelatnošću. Isto tako, istraživanje proučava u kojoj je mjeri posao nakon umirovljenja povezan s primjerenošću dohotka među umirovljenim stanovništvom.
Mirovine su glavni izvor prihoda mnogim umirovljenicima. Reforma mirovinskih sustava posljednjih je godina usmjerena na održivost javnih mirovina i na povećanje stvarne dobi za umirovljenje. U Eurofoundovu istraživanju o uključenosti socijalnih partnera u mirovinsku reformu u EU-u razmatraju se reforme uvedene kao odgovor na gospodarsku i financijsku krizu, pri čemu se naglašava uloga socijalnih partnera u takvim reformama od 2008.
S obzirom na starenje europskog stanovništva, socijalna uključenost starijih osoba i strategije za promicanje volontiranja među starijima važne su stavke u političkom programu EU-a. Istraživanje o volontiranju starijih ljudi u EU-u pokazuje najbolju praksu u svim aspektima volontiranja i njegovu povezanost sa socijalnom uključenošću. U istraživanju se razmatraju i mjere za poticanje volontiranja tijekom prijelaza s posla u mirovinu.
Žene odlaze u mirovinu ranije od muškaraca u većini država članica, dijelom zato što posvećuju više vremena brizi za uzdržavane osobe od svojih muških kolega. Međutim, to će se vjerojatno promijeniti narednih godina zbog planiranog povećanja dobi za umirovljenje u mnogim zemljama. Eurofound se bavio slučajevima starijih radnica u Europi i pružanjem motivacije da nastave više sudjelovati na tržištu rada, što bi dovelo do smanjenja stope prijevremenog umirovljenja žena.
