Cilj je Eurofoundova istraživačkog rada osigurati vrhunsku kvalitetu informacija o kvaliteti životnih i radnih uvjeta u Europi. Kako bi se postigao taj cilj, svako istraživanje usmjereno je na drugu populaciju radi prikupljanja konkretnih informacija.
U sklopu Europskog istraživanja o radnim uvjetima anketiraju se radnici kako bi se dobio uvid u kvalitetu rada i zaposlenja. Europsko istraživanje o poduzećima usmjereno je na upravitelje i predstavnike zaposlenika u poduzećima radi prikupljanja informacija o praksama na radnom mjestu. U sklopu Europskog istraživanja o kvaliteti života anketiraju se europski državljani kako bi se stekao uvid u životne uvjete i percepcije o kvaliteti života.
Unatoč razlikama u pogledu ciljane populacije, cilj je Eurofounda uskladiti metodologiju istraživanja uvijek kada je to moguće, kako bi se sva iskustva stečena na jednom istraživanju pretočila u ona sljedeća.
Kao i kod ostalih istraživačkih projekata, u razvoj, provedbu i procjenu svakog vala istraživanja uključene su i Eurofoundove zainteresirane strane i stručnjaci na relevantnom području kako bi se osigurao značaj istraživanja za europske i nacionalne tvorce politika i socijalne partnere.
Stručnim sudjelovanjem u izradi upitnika te uključivanjem naših stručnjaka na nacionalnoj razini tijekom prevođenja, Eurofound želi osigurati da sva pitanja u sklopu istraživanja uistinu obuhvate pojave iz svakidašnjeg života koje trebaju obuhvatiti (valjanost).
Pažljivim odabirom reprezentativnih uzoraka i najprikladnijeg načina za dostavljanje upitnika primjenom najsuvremenije tehnologije, angažiranjem iskusnih anketara te opsežnom obukom za anketiranje i kodiranje, kao i detaljnom kontrolom prikupljenih podataka, sofisticiranim ponderiranjem i odgovarajućim analizama Eurofound želi osigurati dosljednost istraživačkih mjerila (pouzdanost).
Eurofoundova posvećenost pružanju informacija vrhunske kvalitete ogleda se i u njegovoj strategiji osiguranja kvalitete istraživanja.
Uzorkovanje
Bez obzira na to jesu li ciljana populacija istraživanja europski državljani, radnici ili poduzeća, nemoguće je prikupiti informacije od svih njihovih predstavnika. Zato se bira što reprezentativniji uzorak ispitanika koji predstavlja ukupnu populaciju.
Cilj je Eurofounda koristiti okvire uzorkovanja najviše kvalitete. U svakoj se zemlji nastoji pronaći registar koji sadrži bar 95 % ciljane populacije. Kada je posrijedi ECS, ti registri sadrže po mogućnosti kontaktne podatke i ostale informacije o poduzećima. Kada su posrijedi EWCS i EQLS, registri obično sadrže adrese kućanstava i ponekad pojedinaca. Kod EWCS-a i EQLS-a, u nedostatku registra tzv. postupkom ‘random route’ (slučajnim odabirom adresa) izrađuje se popis mogućih ispitanika.
Eurofound želi napraviti dovoljno velike uzorke kako bi dobio valjane rezultate na razini svake zemlje, koji istovremeno odražavaju raspodjelu europske populacije u mjeri u kojoj je to dovoljno da bi se mogli izvesti opći zaključci za Europu u cjelini. Prvi cilj zahtijeva da je veličina uzorka u svakoj zemlji bar 1000 ispitanika, što marginu pogreške svodi na prihvatljivu razinu. Drugi je cilj odabrati veće uzorke u većim zemljama, što je učinjeno u posljednjim istraživanjima EWCS i EQLS.
Kodiranje
Ponekad je nužno postaviti otvorena pitanja, tj. pitanja na koja se ne može dobiti izravan, unaprijed ponuđen odgovor. To primjerice može biti slučaj kod sektora. Anketar će najprije zabilježiti sve detalje dobivenog odgovora, a kasnije će ga dodijeliti odgovarajućoj kategoriji unutar statističke klasifikacije gospodarskih djelatnosti na razini Europe (NACE).
Kodiranje najčešće treba primjenjivati kod otvorenih pitanja koja se tiču dohotka, razine obrazovanja ispitanika (prema međunarodnoj standardnoj klasifikaciji obrazovanja - ISCED) te regije u kojoj žive (prema Eurostatovoj statističkoj nomenklaturi prostornih jedinica - NUTS).
Ponderiranje
Po završetku faze na terenu, skupovi podataka moraju se ponderirati kako bi se kompenzirale razne moguće neusklađenosti unutar uzorka. Primjerice, statistički treba uzeti u obzir da različiti ljudi imaju i različitu vjerojatnost odabira za sudjelovanje u istraživanju. Što je veća jedinica (kućanstvo/poduzeće) u kojoj ljudi žive ili rade, to je manja vjerojatnost da će biti ispitani. Također, varijacije u razini spremnosti na sudjelovanje u istraživanju mogu dovesti do podzastupljenosti određenih skupina ispitanika. Veličina uzoraka iz svih zemalja ne odražava (u cijelosti) razlike među zemljama u pogledu veličine radne snage pa se ponderiranjem osigurava da veće zemlje imaju i veću težinu u rezultatima na razini Unije.
Europsko istraživanje o radnoj snazi (eng. LFS) često se koristi kao izvor referentnih podataka da bi se procijenila mjera do koje su podaci reprezentativni za određenu populaciju.
Metodologija se prilagođava konkretnim zahtjevima svakog istraživanja - više informacija dostupno je na stranici svakog istraživanja.
Exploring the potential of big data for Eurofound research
Surveys have never been the only source of large-scale, quantitative data, and discussions about better integrating data from other sources in social research have been ongoing for quite some time. However, in recent decades, with the increasing connectedness of individuals and organisations to the internet, the amount of data available from sources such as web applications, mobile devices, sensors, video streams and social media has exploded.
In this context, Eurofound is exploring the potential use of big data to complement and contextualise the data from its existing research efforts, its surveys in particular. The project currently focuses on three strands, and this work is discussed in three working papers.
- Working paper: Using big data to improve survey sampling
Reflects on the current and possible future opportunities for using big data to enhance sampling frames or even to generate sampling frames for online surveys, and examines the extent to which a full probability approach is achievable or can at least be approximated. Also discusses the possible gains in efficiency.
- Working paper: Using big data analytics to support decision-making
Offers insight into the most appropriate analytical techniques for collecting and analysing ‘true’ big data (such as the number of people visiting a place or doing an action online, movements of people based on mobile data, and geolocation). Indicates where approaches differ from ‘regular’ statistical analysis, highlights techniques that Eurofound would need to familiarise itself with, and describes the software and hardware requirements.
Explores the potential and limitations of using social media content as a data source and of the various social media platforms to which this approach could be applied (for example, Facebook, LinkedIn and Twitter), using one or more practical examples.